Thursday, November 17, 2005

Québec city

Letos smo iskoristili jedan vikend da posetimo Quebec city. Bio je to, za mene, drugi odlazak u ovaj grad, ali moram da priznam da sam se osecala kao da sam tamo bila ko zna koliko puta. Vec sam znala imena ulica, gde se sta nalazi, cak sam bila i vodic Misi.

Za Quebec city kazu da je srce i dusa francuskog dela Kanade. Glavni je grad provincije Quebec i u njemu je smesten provincijcki parlament. Evropski ambijent, arhitektura i istorijski znacaj doprineli su da grad 1985. bude stavljen pod zastitu Unesco-a

Grad lezi na reci St. Lawrence jednom od najvecih svetskih vodenih puteva, koji spaja Atlantski okean sa jezerima Ontario i Erie, na krajnjem istoku Kanade.

Svakako da u ovom gradicu ima puno toga da se vidi, a sto je najlepse, gotovo sve mozete da vidite setajuci. Oba nasa odlaska bila su tokom leta, a grad je u to doba prepun turista iz raznih krajeva sveta.
Za grad bih rekla da moze da se podeli na tri dela. Donji grad (Basse-Ville/Lower Town) je najstariji deo i pruza se uz reku St. Lawrence. Iznad ovog dela je ogradjeni, gornji grad (Haute-Ville/Upper Town), prepun malih radnji, restorana, kao i donji grad. Obe crkve, katolicka i protestantska, su u gornjem gradu, a tu je i Château Frontenac koji dominira Quebec city-jem. Izvan zidina gornjeg grada prostire se treci deo grada u kome se nalazi i zgrada parlamenta.

Malo istorije :Francuski istrazivac Jacques Cartier je 1535. godine prvi krocio na tle danasnjeg Quebeca. "Nova Francuska" medjutim, nije odmah uspostavljena u podrucju danasnjeg Quebec city-ja. Tek 1608. godine, kada je drugi francuski istrazivac Samuel de Champlain uvideo stratesku prednost ovog mesta, odlucio je da na njemu sagradi prvo utvrdjenje. Na obalama reke St. Lawrence, u delu grada koji se zove Place Royal, utvrdjenje se razvilo u ekonomski centar za trgovinu krznom i brodogradnju. Dvanaest godina kasnije, Champlain je uocio opasnost od napada na novu francusku koloniju sa gornje strane uzvisenja iznad reke, te donosi odluku o izgradnji zastitnih bedema i sa te strane. Ujedno, na tom mestu gradi zamak Sent Luis, gde se danas nalazi Hotel Chateau Frontenac. U ranim danima Nove Francuske britanci i francuzi su se zestoko borili za kontrolu nad ovim regionom. U noci 13. septembra 1759. godine britanska armija, predvodjena generalom Dzejmsom Volfom (James Wolfe), iskrcala se iz svojih brodova, uspela uz uzvisenje i na prepad, za necelih dvadeset minuta, "pokosila" francuze. Mesto na kome se odigrala ova "bitka" zove se Plains of Abraham, mesto gde je Nova Francuska potpala pod kontrolu Britanaca.

Donji grad (Lower Town / Basse-Ville)
Nama se posebno dopada donji grad. Atmosfera u njemu je nekako posebna. Da bi ste se spustili u ovaj deo treba preci puno stepenika ili mozete uzeti "Funicular" uspinjacu sa kabinama iz kojih se pruza divan pogled na donji grad, reku i gradsku luku.. Ima kuca iz 17.veka, a puno se vodi racuna o ocuvanju svega sto je preostalo iz proslih vremena. Kuce su sada pretvorene u restorane, butike, radnje sa raznim rukotvorinama, galerije... Ulice su uzane, kaldrmisane. Ovaj deo grada zovu i Le quartier Petit-Champlain.
Inace u donjem gradu je i Mezej civilizacije, koji, svakako, treba obici.

Gornji grad (Upper Town / Haute-Ville)
Ovim delom grada dominira hotel, zamak Chateau Frontenac. Ovaj luksuzni hotel sa 600 soba sazidan je od strane "Canadian Pacific Railway" kompanije. Njegova izgradnja zapoceta je 1893., a kompletno zavrsena 90 godina kasnije - 1983. godine. Uz hotel je i glavno gradsko setalište - na terasi Duferin (Terrasse Dufferin). Ovo je drugi gradski vidikovac, s obzirom na to da se grad uzdize iznad reke u nivoima... Promenada se proteze od hotela Frontenak do podnozja utvrdjenja Citadela. Da bi se popeli do Citadele opet cete morati da predjete veliki broj stepenika.

Neposredno iza Hotela Frontenak nalazi se Trg oruzja (Place d'Armes).

Izvan zidina gornjeg grada nalazi se provincijski parlament (Assemblee Nationale). U udubljenjima na fasadi ove izuzetno lepe gradjevine iz 1886. godine nalaze se 22 bronzane figure. Svaka predstavlja jednu od licnosti koja je odigrala bitnu ulogu u istoriji i razvoju Quebeca. Unutrasnjost je izuzetno bogato dekorisana, po ugledu na najvece parlamente sveta, a "Plava odaja" predstavlja srediste politicke aktivnosti regije Quebec. Park sa mnogobrojnim stazama u neposrednom okruzenju, dodatno doprinosi njegovoj lepoti.

Gradska tvrdjava (La Citadelle)

Na ulazu u tvrdjavu, nalazi se turisticki info centar odakle zapocinju organizovani obilasci za turiste. U okviru utvrdjenja i dan danas nalaze kasarne regularne kanadske vojske .
I Francuzi i Britanci imaju velikog udela u izgradnji ovog utvrdjenja. Francuzi su zapoceli izgradnju 1750. godine, da bi je Englezi priveli kraju 1831. godine. Nakon prvobitne namene da se grad stiti od Engleza, a kasnije od Francuza, tvrdjava dobija svoju glavnu ulogu kao odbrana od napada sa juga, od strane Amerikanaca, koji se nikada nije desio. :-)Citadela je zvezdastog oblika, sa nekoliko bastiona, useka i kanala, koji su u to vreme predstavljali vrh odbrambenih sistema. O pogledu sa zidina Citadele, ne treba mnogo govoriti... dovoljno je istaci da je to najvisa tacka grada i da su cevi topova preteci okrenuti ka reci i podnozju Gornjeg grada.

Hotela ima jako mnogo, ali je tokom leta neophodno imati rezervaciju. I hoteli su smesteni u starim kucama, preuredjenim za nove potrebe. Sve mirise dahom nekih proslih vremena i covek se oseti kao da je zalutao u neke predjasnje vekove.



Prilikom prve posete Quebecu posetili smo i vodopad Montmorency koji se nalazi 7km istocno od grada. Ovaj vodopad je cak 30 metara visi neko vodopad Nijagare. Park koji okruzije vodopad pruza vam najrazlicitije poglede. Za mene je bio najstrasniji montazni, viseci most iznad samog vodopada. Sa jedne strane vodopada su izgradjene i montazne, drvene stepenice i morate biti u izuzetnoj formi da bi ih savladali. Ja sam toga dana nosila papuce i imala sam strah da cu ih izgubiti. U svakom slucaju, vredi videti ovaj vodopad.

Ove godine smo se odlucili za obilazak neke druge destinacije, posle boravka u Quebecu. Posetili smo baziliku St. Anne de Beaupré koju godisnje poseti preko 1,5 milion ljudi. St Anne je bila majka device Marije i ovde se veruje da svetiteljka pomaze bolesnima. Takodje, posetili smo i kanjon St. Anne, ali nismo bili odusevljeni kao sa vodopadom Montmorency. Ovde se placa ulaznica jer je kanjom u privatnom vlasnistvu, a za cenu ulaznice ne nude vam nista, osim razgledanja prirode. Videla sam i lepsu prirodu i to za DZ.

Saturday, November 12, 2005

Moji utisci o Montréalu



Kako bih drugacije zapocela ovu stranu do opisom grada u kome zivim. Pa, za pocetak evo moje price o Montrealu...

Montréal

Montreal je drugi grad po velicini u Kanadi i drugi grad na svetu (po velicini) u kome se govori francuski jezik. Prvi je Paris. Grad je u stvari ostvro u reci St. Lawrence River, a duzina ostrva je 50 km. Glavna ulica(ako se tako moze reci) deli grad na zapadni i istocni deo i zove se Boulevard Sanit-Laurent.

Grad je osnovan 1642. god, a osnovala ga je grupa francuskih katolika kao hriscansku zajednicu i luku. Oko 70% od 3 miliona stanovnika su poreklomFrancuzi, 15 % cine Britanci, a ostatak cine gotovo sve ostale etnicke grupe. (Mozda je ova slika malo promenjena u poslednje vreme, jer Montreal je, definitivno, grad emigranata). Kako je grad emigranata, tako i njegovi stanovnici uglavnom govore tri ili vise jezika (sto me fascinira).

Na ostrvu se nalazi i brdo Mont-Royal (234m) sa koga se pruza fantastican pogled na razlicite strane grada.




Ono sto je meni najlepse u njemu je stari deo grada sa starom lukom (Vieux Montreal et Vieux-Port). Kako se grad sirio, rastao, ovaj stari deo postajao je zaboravljen, a centar se preselio na drugo mesto.

Pre 10-ak godina mnogo je ulozeno i stari deo grada je zablistao u najlepsem svetlu. Sada, tokom leta, turisti opsedaju ovaj deo grada. Tu su male uske ulice, cesto kaldrmisane, puno umetnickih galerija, muzeja i naravno, dobrih restorana. I opstina se nalazi u ovom starom delu grada. Tu je i jedna od najraskosnijih crkava u severnoj Americi - Basilique Notre-Dame iz 17. veka (tu se vencala Celine Dion). Montrealska Stara luka je u 19. veku bila najznacajnija luka u sev. Americi, ali pojavom velikih prekookeanskih brodova i aviona u ranom 20. veku, stvari se menjaju. '80-ih godina kanadska vlada pocinje transformaciju ovog prostora. Selidbom luke na drugo mesto, stari Montreal je dobio izlaz na reku, prelepe biciklisticke staze........

Mislim da nema veceg grada na ovom kontinentu koji nema svoj Chinatown, pa ga tako imamo i mi. Ne bih mogla vise da kazemo tom delu grada, jer osim prolazaka biciklom ili kolima, nisam se tamo zadrzavala.

Muzeja ima toliko da ne bih mogla sve da ih pobrojim, a ono sto je meni interesantno je da jednom godisnje imaju "Dan otvorenih muzeja". Toga dana ulaz u bilo koji od muzeja je besplatan, a grad organizuje i prevoz autobusima od jednog do drugog muzeja. (Nesto slicno je zapoceo i Beograd).

Mislim da je grad najvecu expanziju doziveo izmedju 1967. (kada je ovde organizovana svetska izlozba EXPO) i 1976. kada je Montreal bio organizator Olimpijskih igara. Sve pre i posle toga je zanemarljivo. Kao i svi veliki gradovi, imamo metro, a ono sto je meni ostalo upecatljivo oko toga je sledece: prilikom izgradnje metroa, zemlju koju su kopali iskoristili su za izgradnju ostva Ile-Notre-Dame. Na ovom ostrvu i na ostvru Ile-St-Hélène, odrzan je EXPO '67. Ovo prvo ostvo (koje je napravljeno zemljom iz metroa) danas je popularno jer se na njemu nalazi Casino. Uvek je pun i radi 24h. Isla sam jednom sa Misom i bilo mi je tuzno koliko sam videla starih judi. Mislim da tamo ostavljaju cele penzije! Zgrada u kojoj je kazino je inace'67 bila stand Francuske.

Na ovom ostvu se odrzava i na daleko cuveni GrandPrix Formule 1 svakoga juna.


Drugo ostvo koje sam pomenula Ile-Sainte-Hélène takodje je bilo domacin svetske izlozbe '67. Na njemu je bio stand USA. (to je jedna velika kugla, koja se moze videti na razglednicama Montrala). Danas je tamo, Biosphere, Muzej vode. Takodje, na ovom ostvu je i najveci zabavni park La Ronde. U tom zabavnom parku se svakoga juna organizuje svetsko takmicenje u pravljenju vatrometa. Ja sam mislila da je svaki vatromet isti, ali sam gledajuci ih, naucila da uvek ima nesto novo. Inace, na ovom ostrvu je odrzano i svetsko prvenstvo u vodenim sportovima ove godine (na kome su nasi vaterpolisti osvojili zladnu medalju :-))) ).













Pomenucu i Botanicku bastu, u kojoj jos nisam bila, ali nameravamo da je posetimo. Cula sam da ima puno toga da se vidi i nauci.

1976. Montreal je bio organizator Olimpijskih igara. Za tu priliku je napravljeno puno toga, a najimpozantniji je stadion, koga mislim da svi povezuju sa ovim gradom. Kazu da je stadion tek ove godine otplacen. Najzalosnije je sto danas nema neku ulogu u zivotu grada. Do pre par godina tamo se odrzavao Sajam automobila, ali posto je krovna konstrukcija pala, ostetila neke automobile i ova manifestacija je promenila mesto odrzavanja. Inace, krov bi trebalo da bude pokretan i bio je, ali se toliko puta kvario sistem za pokretanje krova, da izgleda nikome vise ne pada na pamet da ga popravlja. Ima mesta za 56.000 ljudi, a danas se najcesce koristi kao mesto gde se odrzavaju veliki koncerti, kanadski fudbal i velike izlozbe.

U neposrednoj blizini je Biodome, koji sam posetila i koji mi se svideo.Unutrasnjost je podeljena na 4 klimatske zone i meni su se najvise dopali tropski predeli. To je zatvoren, pokriven prostor i najlepse je otici u tropski deo, kada je ovde cica zima :-).

U Montrealu se nalazi i Oratoire Saint-Joseph. To je takodje, jedna ogromna gradjevina, koja se cak vidi i iz aviona, prilikom spustanja. Nesto poput naseg Svetosavskog hrama, ali jos vece. Nasa crkva, ovde u Montralu, se nalazi u najelitnijem delu grada Westmount. U tom delu grada je i kuca bivseg kanadskog premijera Martina Briana Mulroney-a, koji je ozenjen sa srpkinjom Milom Pivnicki.

Evo, jos cu da pomenem nesto sto se meni puno svidja i zavrsavam. To je centar grada, takozvana 'shopping area'. Centra grada je istovremeno i grad na zemlji i grad pod zemljom, sto je, moram priznati, super, kada se ima u vidu kandska klima. :-)